" />
Petak, Novembar 22, 2019
Banner Top
U nekim srednjim školama mašine za praksu u rangu muzejskih eksponata

Vrlo često slušamo kako nam zanati odumiru, da je poduga lista deficitarnih zanimanja, a pri tome ništa, ili vrlo malo se čini na opremanju srednjih, tehničkih škola, kako bi ona djeca koja se i opredijele za zanate imala adekvatnu praktičnu nastavu i u kabinetima.

U Mješovitoj srednjoj školi “Hasan Musić” u Bužimu su nam kazali kako imaju određene strojeve u kabinetima za mašinsku struku, ali da oni zapravo po svojoj starosti mogu poslužiti kao eksponati u muzejima. Da nema dovoljno ni računara u školama u 21. vijeku svjedoči primjer Javne ustanove Srednja škola Konjic koja ima samo 16 računara na 908 učenika.

Krojači nemaju mašina za šivanje

– Kada govorimo o stručni kabinetima moram nažalost reći da je to dosta jadno. Teško je pratiti tendove, uglavnom se kaska sa opremom deset do 20 godina. Imamo mašine koje se još samo mogu vidjeti u muzejima, a mislim na tokarski zanat. Uglavnom se improvozira. Recimo, imamo smjer krojač, a u kabinetu za praksu nemamo niti jednu ispravnu mašinu za šivanje. Kada odu u neko preduzeće, tamo je drugi program, tako da je vrlo teško. Slično je i u poljoprivrednoj struci. Imaju neki neki voćnjak, ali sve je to nedovoljno – priča nam pedagog Senad Šainović.

Kaže kako rješenje vidi u dualnom obrazovanju.

– Poenta je da se praktična nastava odvija u proizvodnim pogonima. Mislim da je to izlaz. Da se ide na praksu u “živu proizvodnju” koja mora pratiti tehnološke trendove. I sada zakon to dozvoljava, ali je to se još uvijek zloupotrebljava i od učenika, roditelja, poslodavaca. Ali to je put, jer škole ne mogu pobezbjediti sve potrebne uvjete za praksu. Neka učenici idu u proizvodnju, rade i zarade, kao što se čini na Zapadu – mišljenja je Šainović.

Javna ustanova Srednja škola Konjic školuje djecu za 18 zanimanja. Kako nam je rekla profesorica matematike Enisa Karkelja, zahvaljujući trudu škole, apliciranju na razne projekte, uspjeli su dobiti donacije, opremiti nekoliko kabineta. Trenutno, najveći problem im je nedovoljan broj računara.

– Imamo 980 učenika, a svega 16 računara. Nadamo se da će nam u ovom segmentu pomoći Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona. Dosta loše nam je opremljen i kabinet za medicinsku struku. Nemaju dovoljno ni zavoja. Za njihov praktični rad treba više vrsta zavoja, a to je dosta skupo. Boga mi je profesorica sama sakupljala zavoje, nešto je donirala i bolnica. Možda je kod nas uprkos svemu prednost što sva zanimanja imaju dualno obrazovanje. Djeca imaju praksu u školi i preduzećima – kazala nam je Karkelja.

Zatražili smo i komentar Elvire Dilberović, federalne ministrice obrazovanja i nauke.

Ministarstvo je realiziralo više projekata

– Kada govorimo o opremljenosti škola u Federaciji nezahvalno je dati jednu ocjenu koja će odražavati stanje. Postoje značajne razlike u pogledu opremljenosti i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces od jedne sredine do druge. Kada je riječ o srednjem obrazovanju, tu posebno treba izdvojiti srednje stručne i tehničke škole kojima su neophodni dobro opremljeni kabineti praktične nastave kako bi kvalitet nastave bio na željenom nivou – rekla nam je Dilberović.

Dodaje kako je Ministarstvo u ovom mandatu pružalo podršku poboljšanja uvjeta kroz više projekata. Neki od njih su “Poboljšanje uvjeta rada odgojno-obrazovnih ustanova” kao i “Podrška projektima poboljšanja kvaliteta praktične nastave u srednjem obrazovanju”.

Tags: , ,

Related Article

ARHIVA SVIH VIJESTI:

PRATITE NAS