" />
Petak, August 23, 2019
Banner Top
Pravosudni sistem teško obolio: Treba li u BiH vratiti strane sudije i tužioce?

Ne postoji iole kredibilna domaća i međunarodna institucija u Bosni i Hercegovoni i svijetu a koja ne primjećuje najdirektnije utjecaj politike na pravosuđe u BiH

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija apelovao je da članovi VSTV-a zbiju svoje redove i jednim homogenim nastupom i radom odgovore na izazove koji posljednjih dana potresaju krovnu pravosudnu instituciju u Bosni i Hercegovini. Nakon što je Žurnal objavio snimak o umiješanosti Tegeltije – prvog čovjeka bh. pravosuđa – u korupcijsku aferu, Tegeltija se poslužio isprobanim trikom i cijelu stvar od sebe pokušao odgurnuti na način da je novinski članak ocijenio kao „pritisak na pravosuđe.“

Tegeltija je izjavio: „Udomaćio se jedan konstantan proces diskreditacije članova VSTV-a. Sva naša demokratska neslaganja žele iskoristiti u svrhu zavađanja. Postoji jedna političko-paraobavještajna grupa koja vodi agresivnu i intenzivnu kampanju protiv VSTV-a, ne da unaprijede stanje u pravosuđu i borbu protiv korupcije. Tu se druge namjere. Oni žele preuzeti kontrolu nad pravosuđem. To ne smijemo dozvoliti.“

Svaki put kad se sudije i tužioci u BiH nađu u centru skandala, kojeg javnosti podastru novinari, a to se dešava često, dobijemo odgovor da je to pritisak na pravosuđe. Premda Tegeltija vrlo nedvosmisleno tvrdi da „postoji jedna političko-paraobavještajna grupa koja vodi agresivnu i intenzivnu kampanju protiv VSTV-a… kako bi na taj način preuzeti kontrolu nad pravosuđem“, nije jasno da li Tegeltija misli i na one političko-paraobavještajne grupe koje su na čelo VSTV-a dovele i njega, uprkos krivičnoj prijavi koju je protiv njega podnio – ne Nermin Alešević, privrednik iz Velike Kladuše koji je posljednji snimio Tegeltijine afinitete prema zloupotrebi službenog položaja – već krivičnoj prijavi koju je protiv Tegeltije prije nekoliko godina podnio jedan drugi privrednik, Džavad Haznadar.

Haznadar je, naime, Tegeltiju optužio da je kao sudija u Banja Luci omogućio pljačku njegove privatne imovine u Laktašima. Uprkos toj prijavi, i dokazima koje je Haznadar predočio, Tegeltija je imenovan na čelo VSTV-a, zahvaljujući isključivo tome jer su “političko-paraobavještajne grupe, koje vode agresivnu i intenzivnu kampanju protiv VSTV-a, ne da unaprijede stanje u pravosuđu i borbu protiv korupcije, već da preuzmu kontrolu nad pravosuđem”, sklonile Haznadarovu prijavu dok Tegeltija nije dobio čelnu stolicu u VSTV-u.

Ne postoji iole kredibilna domaća i međunarodna institucija u Bosni i Hercegovoni i svijetu a koja ne primjećuje najdirektnije utjecaj politike na pravosuđe u BiH. Brojni su izvještaji međunarodnih organizacija koje govore o sudijama, tužiocima, policajcima kao političkim kadrovima instrumentalizirani u pravosudne institucije Bosne i Hercegovine sa zadatkom da štite stranačke funkcionere. Šta je, naprimjer, “progonjeni srpski kadar Tegeltija” uradio da na čelo Tužilaštva ne dođe Gordana Tadić, koja je u najdirektnijim rodbinskim vezama sa nekim od ključnih ljudi HDZ-a?

U odbranu Tegeltije stao je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH. On je poručio: „U predmetu Tegeltija nema istine. To je progon srpskih kadrova. To je dio atmosfere koju svaki dan možemo da vidimo u Sarajevu.“ Dodik po svojim nadležnostima ne može znati da li je Tegeltija počinio krivično djelo, pa njegove političke izjave, osim što su predvidive, najgrublji su pritisak na pravosuđe. Tegeltija ovog puta nije pozvao da članovi VSTV-a “zbiju svoje redove i jednim homogenim nastupom i radom odgovore na izazove koji posljednjih dana potresaju krovnu pravosudnu instituciju u Bosni i Hercegovini.”

Samo iz tog razloga, i samo u tom ambijentu u kojem su tužioci i sudije u BiH odmakli od profesionalizma i dozvolili politički utjecaj na pravosuđe Dragan Čović, tadašnji ministar finasija, danas predsjednik HDZ-a, može izbjeći zatvor nakon omogućavanja pljačke više miliona maraka državnih poreza. Ili, samo iz tog razloga, i samo u tom ambijentu Kemala Čaušević, bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH može još uvijek biti na slobodi, premda je optužnica protiv njega prvobitno govorila da je omogućio pljačku stotine miliona KM javnog novca. Ili, samo iz tog razloga, i samo u tom ambijentu je Ivica Ćurić, pored živih tužioca mogao biti imenovan za direktora u Autocestama FBiH, nakon što je njegova privatna građevinska firma državi ostala dužna milione KM poreza.

Ovakvo korumpirano bosanskohercegovačko pravosuđe, od kojeg zavisi kvalitet života bh. građana u cijelosti, može se reformirati samo ako u tužilaštva i sudove u BiH ponovo dođu međunarodni tužioci i sudije i pročiste pravosudni sistem od temelja do krova.

Tags: ,

Related Article

No Related Article

ARHIVA SVIH VIJESTI:

PRATITE NAS