" />
Petak, Novembar 22, 2019
Banner Top
Hronologija (ne)formiranja vlasti: Agonija koja traje već sedmi mjesec

Tuzlanski kanton već sedmi mjesec od izbora nema vlast, a još se ne nazire stabilna parlamentarna većina. Već neko vrijeme postoji 18 potpisa zastupnika za podršku takozvanoj programskoj vladi, ali nikakva procedura još nije pokrenuta. Pored potpisa zastupnika SDP-a, Naše stranke i SBB-a tu su i četiri zastupnika PDA, međutim uvjet Naše stranke je da u Vladi TK ne sjede ministri iz PDA, dok u ovoj stranci niti jednom nisu jasno rekli da ovaj koncept nove vlasti ima njihovu podršku.

Nezvanično, problem za PDA je de facto manjinska vlada u kojoj bi SDP imao premijera i polovinu, odnosno šet ministara, pa je veoma upitno koji bi bio njihov interes da podrže tako nešto.

Građanski blok

Krenimo redom. Sve je počelo još krajem oktobra, početkom novembra, pod vodstvom SDP-a. Sada već davnog 14. novembra, prije početka konstituirajuće sjednice Skupštine TK, potpisan je okvirni sporazum za djelovanje pet političkih stranaka. Riječ je o građanskom bloku stranaka koje predvodi SDP, a u kojem su još DF, SBiH, SBB i NS. Taj blok se u međuvremenu raspao, a vjerovali ili ne konstituirajuća sjednica Skupštine TK još nije okončana.

Koalicija u najavi pukla je na pokušaju nastavka pomenute sjednice 11. januara. Razlog za to je odbijanje SBB-a da podrži Mahira Mešalića, kao kandidata za rukovodstvo Skupštine TK iz reda bošnjačkog naroda.

– Nastavak konstituirajuće sjednice zakazali smo jer smo imali sve dogovoreno i 19 ruku u Skupštini TK. Samo deset minuta prije početka sjednice smo dobili obavještenje od Kluba SBB-a da oni, prema instrukcijama iz Sarajeva (od Centrale SBB-a, op. a.), ne mogu podržati kandidata DF-a za rukovodstvo Skupštine TK. To praktično znači da mi više nemamo 19 ruku, iako iz SBB-a tvrde drugačije – rekao je tada Dževad Hadžić, šef Kluba zastupnika SDP-a u Skupštini TK.

Komplikacije Bh. bloka

Ubrzo nakon toga situaciju u Tk dodatno je zakomplicirao Bh. blok. Već 5. februara SDP, DF i Naša stranka, odlučile su da ne idu u vlast na državnom i entiteskom nivou. Glavni odbor SDP-a četiri dana kasnije potvrdio je odluku Bh. bloka.

– Donijeli smo odluku da nećemo u koaliciju sa SDA, HDZ i SNSD – rekao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić u izjavi nakon sjednice.

Nakon toga, 14. februara, Kantonalni odbor SDP-a Tuzla, zaključio je da i “PDA, koja je neposredno pred Opće izbore 2018. godine postala iz SDA i koju su formirali bivši visoko pozicionirani članovi SDA, etnonacionalna stranka, te će prema njoj zauzimati stavove u skladu sa Zaključcima Glavnog odbora SDP-a”. Tako je dopunjena lista stranaka s kojima SDP u TK neće u vlast.

Od tada počinje političko tavorenje koje traje do danas. SDA i Stranka za BiH potpisale su sporazum o koaliranju, između ostalog i u TK, a DF je odlučio da želi ići u vlast na nivou FBiH i tako praktično dokinuo postojanje Bh. bloka.

Politička situacija u TK je takva da se vlast ne može formirati bez koaliranja dvije od tri stranke koje su osvojile najviše zastupničkih mjesta, a to su SDP sa 10, SDA sa devet i PDA sa sedam zastupnika. Dodajmo da DF ima tri, a NS, SBiH i SBB po dva zastupnika u Skupštini TK.

Shvativši apsurndnost situacije u kojoj su se našli u SDP-u su pokušali kupiti vrijeme pa je 16. marta Glavni odbor usvojio zaključak kojim se Kantonalnom odboru te stranke u Tuzli nalaže formiranje takozvane “koalicije 19”, odnosno formiranje vlasti sa NS, DF-om, SBB-om i SBiH, iako je već tada bilo jasno da u toj priči više nema SBiH, koja je otišla s SDA.

Traženje drugih partnera

Ukoliko novi pregovori ponovo ne urode plodom, onda će se, istaknuto je na sjednici “tražiti drugi partneri”.

– Ako ne bude dovoljno ruku, onda će ih pokušati osigurati SBB – kazao nam je tada jedan od članova Glavnog odbora.

Ruke koje bi “pokušao osigurati” SBB su zapravo ruke sedam zastupnika PDA.

Nije tajna da u SDP-u postoji jaka struja onih koji “guraju” koaliciju ili neki vid saradnje s PDA, što je bilo vidljivo i na sjednici Glavnog odbora partije, kada PDA nije isključena kao koalicioni partner. Ta struja najjača je u Gradskom odboru Tuzla, na čijem je čelu Slađan Ilić i u kojem veliki uticaj imaju Jasmin Imamović i Denis Bećirović, a svi imaju podršku i istaknutih stranačkih kadrova iz Centrale. Ukoliko se krene u praktičnu realizaciju prikupljenih 18 potpisa, dobro upućeni smatraju da neće biti formalno potpisane saradnje s PDA, nego će se njihove ruke formalno tretirati kao podška grupe zastupnika, jer se ne radi o komplatnom Klubu PDA koji broji sedam zastupnika. Time će se naći rupa u zaključku KO SDP-a Tuzla, a PDA će praktično biti parner u vlasti.

Tako se rodio koncept manjinske, kasnije nazvan, programske vlade. SDP će imati pola izvršne vlasti tu će biti NS i SBB, ukupno 14 zatupnika, manjina, ali kompletna vlast uz podršku PDA.

Međutim, već tri sedmice otkako su potpisi skupljeni ništa se konkretno ne dešava. Dobro upućeni u političke prilike znaju da Mirsad Kukić kalkulira, jer je njegovoj PDA puno bolja opcija ulazak u vlast na nivou FBiH i TK, a tu je jedini mogući partner SDA. Stoga je u ovoj priči programska vlada samo ulog u mnogo široj priči formiranja vlasti.

Tuzlanski kanton o ovom momentu je žrtva Centrale SDP-a, koja je zbog svojih interesa praktično niz vodu pustila svoju najjaču kontonalnu organizaciju.

Trenutno kao kandidat za premijera programske vlade važi Kadrija Hodžić, profesor na Ekonomskom fakultetu Tuzla, čovjek blizak SDP-u. Ipak, da li je uopće važno koga će u SDP-u predložili za premijera, kada ne ispunjavaju osnovni uslov za formiranje vlasti, a to je parlamentarna većina koja ima koalicioni sporazum? Da pojasnimo, koliko je izvijesno da će TK u skorije vrijeme dobiti novu vladu, toliko je teško očekivati da će ona dugo trajati. I da, procjena nije nerealna iz prostog razlog što niti jednog razloga za optimizam jednostavno nema.

Tags: ,

Related Article

ARHIVA SVIH VIJESTI:

PRATITE NAS