Utorak, August 20, 2019
Banner Top
Formiranje vlasti je popunjavanje fotelja, priča o BiH u EU će trajati još desetljeće

Posjetom komesara za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesa Hahna našoj zemlji, još jednom pokazana sva nemoć i pogubljenost politike EU, ne samo spram BiH, nego i cijelog Zapadnog Balkana.

Smatra ovo politički analitičar Almir Terzić koji u razgovoru za Vijesti.ba primjećuje kako je više nego očito da se Evropska unija ne snalazi na prostoru Zapadnog Balkana.

Hahnova protokolarna posjeta

– Dok EU pokušava deklarativnim izjavama, nekim mapama puta, reformskim agendama i sličnim da labavo veže države Zapadnog Balkana za sebe, Rusija i Kina svoj utjecaj rade na konkretan način – investicionim ulaganjem na tom prostoru. A, kada se jednom ovlada ekonomijom, kompanijama, infrastrukturom, veoma je to teško promijeniti – rekao nam je Terzić.

Prema njegovim riječima, mi u BiH suviše se nadamo i očekujemo od Brisela koji je zapravo samo birokratsko sjedište.

– Političari u BiH trebaju da se ugledaju na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji daleko pametnije i svrsishodnije radi u interesu Srbije. Za državu, u ovom slučaju BiH, lobira se u Berlinu, Parizu, za neke stvari u Rimu, Madridu, pa i Varšavi i drugim centrima EU, jer niti će Hahn, niti Mogherini donijeti čarobni štapić i promijeniti stvari u korist BiH ili Zapadnog Balkana – konstatuje Terzić.

Stoga je i ovu novu posjetu Hahna našoj zemlji okarakterisao istom kao i sve druge do sada – protokolarnom, bez sadržaja i konkretnih aktivnosti.

Mišljenja je kako postaje sve više iritantno da iz Evropske komisije insistiraju na jačanju vladavine prava u BiH, iako ne vide da je prisutna totalna anarhija, a da zapravo oni svojim ponašanjem ne čine ništa kako bi i domaćim predsjednicima stranaka ukazali na poštivanje institucija u kojima rade i djeluju.

– Evropska komisija ustanovila je praksu da se razgovori i dogovori obavljaju mimo institucija. Stoga smatram da je komesar, ako je već želio da razgovara s predsjednicima stranaka, to trebao učiniti u zgradi Parlamentarne skupštine BiH i to okupiti samo one koji imaju kapacitet, koji su parlamentarni na razini insititucija BiH. Širenje nekakvog spiska na pozivanje svega i svakoga neće dovesti ni do kakvih rješenja – naglašava Terzić.

Fokus, nastavlja naš sagovornik, treba biti na onim strankama koje imaju kapacitet da mogu i trebaju nešto uraditi i promijeniti.

Ocjenjuje mudrim potezom što su pojedini predsjednici političkih stranaka jučer izrazili opredijeljenost da ne potpisuju nikakve nove izjave.

– Kakve koristi imaju građani BiH od izjava i gomilanja zaključaka bez obaveza i rezultata? Licemjerno je da se u uslovima gomilanja presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, kojim se utvrđuju brutalna kršenja ljudskih prava u BiH, razgovara o usvajanju strategija i pravilnika – ističe Terzić.

Poručuje da bez rješenja ključnog, političkog pitanja – izmjene Ustava BiH – zemlja neće i ne može naprijed.

Nedosljednost Evropske komisije

– Pokazalo se da je Reformska agenda samo puki birokratski dokument koji niti je donio boljitak, niti investicije, niti napredak. Čak štaviše, mnoge stvari su se vratile korak unatrag. Imamo nove akcize i namete na budžet građana, a niti jednog kilometra autoputa od toga – dodaje naš sagovornik.

Osvrnuo se i na Hahnove najave da Evropska komisija ima ambiciju do kraja maja objaviti mišljenje o zahtjevu za prijem BiH u stalno članstvo EU, ali pod uslovom da vlast na državnom i federalnom nivou bude konstituisana.

– Mislim da i u slučaju iskazivanja opredjeljenja o kandidatskom statusu Evropska komisija kroz politiku svojih komesara pokazuje nedosljednost. Od toga kada će BiH dobiti vlast, važnije je ono kakva će ona biti? Ko će imati koristi od vlasti ako ona neće raditi, ako će biti stalna politička trvenja, neslaganja, bojkotovanja jednih drugih – pita se Terzić.

Upozorava da puko popunjavanje fotelja bez vizije i misije već više od decenije, od momenta propasti Aprilskog paketa ustavnih amandmana, urušava državu BiH.

– Bez jasnih zahtjeva za punom vladavinom prava, jasnih rezultata borbe protiv kriminala i korupcije, nema pomaka naprijed. Mi već neko vrijeme imamo privatne vlade i ministarstva, institucije. Ako to nije alarm za uzbunu, ne znam šta još treba da se desi?! Osim ovoga, izbori za Evropski parlament su u maju, a poslije njih ide izbor nove Evropske komisije i komesara. Male su šanse i mogućnost da se u kombinaciji jednog i drugog desi da BiH ove godine dobije kandidatski status – poručuje Terzić.

A i da se to kojim slučajem desi, dodaje, on neće ništa, ali baš ništa promijeniti.

– Jer, sve države Zapadnog Balkana će od ove godine imati otvorena poglavlja, što Albanija i Makedonija očekuju od 1. jula, tako da će trebati možda i godine da BiH dostigne njihov nivo iz 2019. A, dovoljan podatak je da Albanija od kandidatskog statusa do početka otvaranja poglavlja o punopravnom članstvu čeka pet godina. Stoga je priča o BiH u EU ona koja će trajati još desetljeće – mišljenja je analitičar Terzić.

Tags: , , ,

Related Article

ARHIVA SVIH VIJESTI:

PRATITE NAS