" />
Srijeda, Septembar 18, 2019
Banner Top
Drino: Granice na Balkanu će se mijenjati

Evropa nije kompletna bez zemalja zapadnog Balkana, a u njoj bi se i problem Kosova lakše riješio, kaže Dževad Drino, profesor Pravnog fakulteta u Zenici

Nedavno je iz štampe izašao Vaš udžbenik “Balkan – historija države i prava”. Kazali ste da je jedna od spoznaja do koje ste došli tokom istraživanja da je na ovom prostoru rođen sam pojam Evrope.

– Knjiga je rezultat dvoipogodišnjeg intenzivnog rada na proučavanju kako historije države, tako i historije prava na Balkanu. Balkan je u žiži interesovanja i u moderno doba, jer se radi o nečemu što je davno nazvano buretom baruta, koje je zanimljivo iz svih aspekata, pogotovo sa aspekta historije države i prava. Samo ime Evropa je nešto što se baštini iz antičke grčke tradicije. Vezano je za dio koji nalazimo u grčkoj istoriografiji kada Zeus otima kćer feničkog kralja Agenora, zasniva sa njom porodicu na otoku Kreti ili Kritu. Na taj način samo ime Evropa se odnosi na Balkan, da bi se tek kasnije samo ime proširilo na ono što danas nazivamo Evropom – zapadnom Evropom. Kada danas neko kaže da balkanske zemlje trebaju ulaznicu za Evropu, dolazi u jednu kontradikciju. Mislim da ostale zemlje trebaju ulaznicu za Evropu, a Balkan je Evropa od svog postanka pa, mislim, i do danas.

Spustimo loptu

Što se tiče same knjige, ona je nastala kao rezultat rada i zahtjeva Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, gdje je ovaj izborni predmet, kao i našeg master-studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, gdje ovo dobrim dijelom zatvara jedan predmet studija za buduće magistre pravnih nauka. Po mojim saznanjima, radi se o prvoj knjizi ovog naziva, koja obrađuje državnopravni razvitak ovih 11 balkanskih zemalja. U tih 11 balkanskih zemalja je uključeno i Kosovo, zato što su sve zemlje ex-YU priznale Kosovo kao zasebnu državu, izuzev BiH, dok ga Srbija smatra dijelom svog teritorija i tako sam naveo u knjizi.

Mislite li da su sadašnje granice na Balkanu definitivne?

– Nažalost, mislim da nisu definitivne. Mislim da će elementi nekih novonastalih država biti predmet rasprava bilo unutar Balkana, bilo na evropskim i svjetskim nivoima. Mislim da je to jedan fakt od kojeg ne možemo pobjeći.

Kako komentarišete ponašanje Milorada Dodika, koji je svoj mandat predsjedavajućeg Predsjedništva BiH počeo svađom i provokacijama?

– Svemu tome treba dati element realnosti i treba fudbalskim rječnikom spustiti loptu na zemlju. Bilo ko može zagovarati bilo kakve težnje, ali oni osnovni dokumenti koji se tiču Ustava BiH su zasnovani na jednom bogatom istorijskom naslijeđu. Ova zemlja je preživjela i Prvi i Drugi svjetski rat, preživjela je monarhističku Jugoslaviju i Austro-Ugarsku, preživjela je 454 godine Osmanskog carstva, manje-više kao zasebna provincija ili jedinica unutar tog carstva. Dočekala je 21. stoljeće kao nezavisna država, kao i sve druge države Južnih Slavena na Balkanu. I to je nešto što je istorijski realitet. Kad razmatramo ove manifestacije koje spominjete, osim te realnosti, treba uzeti i neke druge elemente u obzir. U prvom redu, to je da se srpski narod ili dobar dio srpskog naroda opredijelio za ovakav teritorijalni oblik kakav sada imamo, sa entitetom koji predstavlja danas Republika Srpska i drugim dijelom Federacijom BiH, sa pretežno hrvatsko-bošnjačkim stanovništvom i svim drugim građanima koji tu žive. Taj teritorijalni ustroj, po mom sudu, nije nikakva prepreka daljem razvoju BiH.

Mislim da je primjer jedne male sredine kao što je distrikt Brčko ilustrativan za sve nas. Ostvarili su enorman ekonomski razvoj i saradnju unutar 2-2,5 posto teritorije BiH. Pogledajmo kako to rade Brčaci. Šute, rade, privređuju i danas čine privredno možda i najrazvijeniji i najpropulzivniji dio BiH, što je možda i put za budućnost.

Hoće li sadašnja generacija doživjeti ulazak BiH u EU?

– Naravno da nam je to apsolutni cilj. EU je zajednica država najvećeg blagostanja u modernom dobu. To je zajednica koja je ostvarila ekonomski prosperitet, u kojoj se ne ratuje međusobno, u kojoj nema nikakvih sukoba, posebno onih oružanih. I to je nešto što je svim balkanskim narodima, a pogotovo nama u BiH, apsolutno u interesu. Kada će do toga doći, iskreno rečeno ne znam. Bojim se da sami sebi stvaramo vlastite prepreke za dalje ozbiljne razgovore u pogledu ulaska. Mislim da bi i EU trebala da sagleda realitet i nekakav pravni ustroj BiH u kojem je i sama sudjelovala i da sama nađe način da se neki formalno-pravni elementi otklone s ciljem pospješivanja ulaska. Mislim da bi EU bila kompletna tek sa zemljama zapadnog Balkana, koje bi ušle u nju. Bez obzira na sve probleme koji postoje ovdje, a tu prvenstveno mislim na problem Kosova, po mom sudu, to bi se daleko blaže, lakše i brže rješavalo u EU, nego sada kako se rješava kroz posredovanje nekih drugih zemalja.

Šta bi se desilo da nije bilo ZAVNOBiH-a?

– Bilo bi ono što je bilo prije ZAVNOBiH-a. Bosna i Hercegovina je diktaturom kralja Aleksandra razbijena fizički sistemom banovina. Godine 1939. sa dogovorom Cvetković – Maček došlo je do definitivnog rastakanja i takva je BiH ušla u rat. Tek 1943. godine se pojavljuje jedna revolucionarna ideja koja je bila zasnovana na ideji Komunističke partije, a koja je već ranije kristalno jasno u svojim programskim dokumentima zagovarala i zalagala se za ideju tzv. autonomne Bosne i Hercegovine.

Ideje jedinstva

Moram reći ne i jedina koja se zalagala za takvu ideju. Ali je to nešto što je došlo kroz rat i revoluciju, kroz organizaciju narodnooslobodilačkih odbora u ustroj organa vlasti došla je kao ideja koja se razvila uz podršku svog rukovodstva. Ideja je bila od revolucionara iz redova srpskog naroda Đure Pucara Starog, Rodoljuba Čolakovića, Ilije Kecmanovića do predstavnika hrvatskog naroda Jure Mikulića, oca Branka Mikulića, koji je bio pripadnik lijevog krila Hrvatske seljačke stranke, radićevac, koji je vijećnik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, a koji je zagovarao tezu o BiH kao jednoj od ravnopravnih republika u budućoj Jugoslaviji. Ovo su ideje ravnopravnosti, jedinstva. Godine 1944. se u deklaraciji spominjalo izborno pravo žena. U ratu, u jednoj revoluciji. Neću govoriti kada su u nekim savremenim sistemima, zemljama u Evropi, žene dobile pravo glasa. To su stvari koje ZAVNOBiH stavljaju u ugaoni kamen naše države i naših odnosa u BiH, a tu mislim u ravnopravnost naroda. Povelja Kulina bana se pominje kao rodni list, ali i ZAVNOBiH je iznimno bitan za Bosnu i Hercegovinu.

Tags: , ,

Related Article

ARHIVA SVIH VIJESTI:

PRATITE NAS