Bihać i Velika Kladuša kao da su u ratu u kojem se još samo ne puca

Bišćanka Azra Hadžić-Bećirspahić je najmlađa zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, no mladost je ne sprečava da bude, može se slobodno reći, jedan od najvećih boraca za dobrobit Krajine u poslijeratnom periodu. Ova magistrica ekonomije nalazi se i na čelu Kantonalnog odbora SBB-a, a s njom smo razgovarali o njenom radu i problemima s kojima se susreće Unsko-sanski kanton.

Brojne inicijative

 Otkako ste postali zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH zapaženi ste po svom angažmanu za bolji položaj Krajine u Federaciji. Koje su Vaše inicijative usvojene i kako teče njihova realizacija?

– Uvijek mi je bio i ostao cilj da Krajina postane bolje mjesto za život građana, koji su odavno izgubili svaku nadu za bolje sutra. Shodno tome, usvojene su brojne inicijative, od kojih su neke već realizirane. Mogu izdvojiti elektrifikaciju Unske pruge, završetak KFW projekta, rekonstrukciju ceste prema Štrbačkom buku, za šta su osigurana sredstva. Mnogi projekti su realizirani putem Fonda za zaštitu okoliša FBiH, isplaćene su naknade za obespravljene radnike u USK, pokretanje namjenske industrije u USK te drugi manji projekti koji su od značaja za Kanton.

 Jedan ste od najjačih glasova kada je u pitanju migrantska kriza? Kakvo je trenutno stanje po tom pitanju u Kantonu?

– Stanje je alarmantno. Imam osjećaj kao da Bihać i Velika Kladuša proživljavaju rat u kojem se još samo ne puca. Stav države i njenih organa je nedefiniran, ne postoji volja nadležnih za rješavanje problema. Još nije riješen problem smještaja i kontrole kretanja. Trenutno se u Kantonu nalazi nekoliko hiljada nama nepoznatih ljudi koji našim gradovima slobodno šetaju i koji uživaju veća prava i slobode nego građani.

 Jeste li zadovoljni zaključcima nedavno održane vanredne sjednice Parlamenta FBiH?

– Zadovoljna sam zaključcima Parlamenta i smatram da je svojim zaključcima uradio ono što je trebao i najviše mogao ako uzmemo u obzir nadležnosti. Trebamo biti svjesni da ipak Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH trebaju upravljati migrantskom krizom i da su to ipak nadležnosti ovi organa, ali ipak sam zadovoljna da je Parlament FBiH prvi reagirao, održao sjednicu i ozbiljno shvatio problem s kojim se trenutno suočava najviše USK.

 Smatrate li da Vaše kolege zastupnici iz drugih dijelova BiH dovoljno dobro razumiju položaj u kojem se trenutno nalaze Bihać i Krajina?

– Krajinu su do sada marginalizirali, a sad sve dolazi na naplatu, pa i to da grad s najljepšom rijekom u BiH postaje migracioni centar, a konkretnih reagiranja nema, bez obzira na alarmantnu situaciju. Došlo je vrijeme kada Krajišnici moraju biti jedinstveni, bez obzira na političku pripadnost, ili vrlo brzo Krajišnika će svugdje biti više nego u Krajini.

Iskreno zahvaljujem kolegama zastupnicima iz drugih dijelova BiH na podršci prije svega održavanju sjednice, zatim jednoglasnom usvajanju zaključaka na sjednici, ali, iskreno govoreći, ne mogu kazati da dovoljno dobro razumiju položaj u kojem se trenutno nalaze Bihać i Krajina, što je pokazao zaključak kolege Hamdije Abdića za izmjenu i dopunu Zakona o pripadnosti javnih prihoda, kojim se traže dodatna sredstva za Bihać i Veliku Kladušu. Takvim prijedlogom ostali kantoni bi se solidarizirali s Krajinom, ali, nažalost, za to nije postojala podrška.

Koje još probleme planirate tematizirati u Federalnom parlamentu, a koji se tiču Krajine?

– Potrebno je početi s razvojem namjenske industrije, završetkom aerodroma u Bihaću, jačati putnu infrastrukturu i raditi na povezivanju samog Kantona, te poboljšati ljetni i uveliko raditi na projektima zimskog turizma, koji je totalno neiskorišten, a koji može biti od velikog značaja za Kanton.

 Gledati pozitivno

Kako vidite Bihać za pet godina, kao turistički grad ili sabirni centar za migrante?

U životu sam uvijek optimistična i koliko god stvari bile crne, na njih gledam pozitivno i pokušavam iz svega izvući najbolje i svoj Bihać za pet godina vidim kao razvijeni turistički grad koji će biti očišćen od prihvatnih centara.

 Stranac u svom gradu

U kontaktu ste s običnim ljudima, građanima, kako se oni osjećaju, u kolikoj je mjeri ugrožena sigurnost. Kako se Vi lično osjećate u svom gradu?

– Osjećam se kao stranac u svome gradu koji ne mogu prepoznati. Isto tako se osjećaju obični građani. Ništa više nije kao prije, živimo u strahu. Građani se boje slobodno šetati svojim gradom, boje se navečer ostavljati svoje domove. Imam osjećaj kao da nam oni polako preuzimaju Grad. Još veći strah imamo nakon presude za ubistvo migranta u Velikoj Kladuši, gdje su počinioci uhapšeni, dovedeni pred lice pravde i nakon završenog suđenja oslobođeni jer nisu imali identifikacione dokumente, iako su Tužilaštvo i MUP USK dokazali da su to izvršioci. Oni su na slobodi jer im se ne može utvrditi identitet. Šta mogu građani USK i cijele BiH očekivati i kako se oni mogu osjećati sigurno?!

 Turisti otkazuju dolaske

 Koji segmenti su najviše opterećeni, jesu li to policija, zdravstvo, turizam?

– Svaki segment je ugrožen i opterećen, a smatram da je najviše policija. Oni se svaki dan suočavaju s njima, trude se osigurati red i sigurnost građana i mi smo im iskreno zahvalni na tome. Imam osjećaj da i oni polako u ovom svemu postaju nemoćni. Fali im dodatnih policajaca i nemaju adekvatnu opremu. Zdravstvo u USK je bilo u teškoj situaciji i prije nastanka migrantske krize, a sad pogotovo. Također im fale dodatna sredstva za rad.

Kada je u pitanju turizam, od kojeg je grad živio unazad nekoliko godina, mislim da će ova godina zbog migrantske krize biti katastrofalna i uništena. Prema informacijama s kojima raspolažem, turisti uveliko otkazuju dolaske. Bojim se da će ovo biti propala godina turizma za USK.

Tags: ,

Related Article

ARHIVA SVIH VIJESTI:

PRATITE NAS